INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE PREDSTAVIO REZULTATE ISTRAŽIVANJA TRANSPARENTNOSTI JLS-a za 2023.
Nastavlja se trend napretka naših gradova kad je u pitanju proračunska transparentnost – Institut za javne financije ove ih je godine u svom devetom istraživanju proračunske transparentnosti ocijenio sa prosječnom ocjenom 4,83, dok su prošle godine dobili ocjenu 4,73. Za razliku od prošlogodišnja 102, čistu peticu ove je godine dobilo 109 gradova, a najveći napredak – skok sa trojke na peticu, ostvarili su Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan.
Institut za javne financije predstavio je rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja proračunske transparentnosti svih hrvatskih županija, gradova i općina u razdoblju studeni 2022. – travanj 2023. Prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – od mogućih 5 iznosi 4,6. Devetnaest županija objavilo je svih 5 dokumenata i tako zaslužilo čistu peticu, prosjek gradova je 4,83, a općina 4,55. U prethodnom ciklusu sve su županije objavile svih pet traženih dokumenata, gradovi su imali prosjek 4,73, a općine 4,36.
“Budući da nakon devet ciklusa, najveći dio jedinica objavljuje svih pet ključnih dokumenata – što je i bio naš cilj – završavamo ovo istraživanje u ovom obliku (s ovom metodologijom) i nadamo se da će se transparentnost proračuna i dalje poboljšavati i omogućavati građanima razumijevanje i odlučivanje o svojim proračunima“ zaključila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Hrvatske zaklade za znanost “Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj“.
Uz predstavnice Instituta za javne financije – Mihaelu Bronić, Katarinu Ott i Simonu Prijaković – na prezentaciji su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina, glavna državna rizničarka Danijela Stepić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić i načelnik općine Donja Motičina Željko Kovačević.
Svi gradovi u osam županija (u odnosu na sedam županija prethodnog ciklusa), objavili su sve ključne dokumente. Predvode gradovi Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske županije.
Posebnu pohvalu IFJ-a zaslužuju, pak, tri županije (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zadarska) i sedam gradova (Buzet, Osijek, Pazin, Pula –
Pola, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb) koji su u svih dosadašnjih devet ciklusa istraživanja objavili svih pet proračunskih dokumenata.
Kako se navodi u analizi, u ovom ciklusu jedna županija, 15% gradova i 23% općina nisu objavile četiri od pet dokumenata koje su po zakonu obvezni objavljivati (izvještaj o godišnjem i polugodišnjem izvršenju proračuna, izglasani proračun i proračun za građane). Osim toga, 1% gradova i 12% općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje prijedlog proračuna. Ili, u brojkama, u ovom ciklusu uz jednu županiju, 19 gradova i 99 općina nije objavilo ni sva četiri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok jedan grad i 51 općina nije objavilo dokument koje je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Jedna općina nije objavila baš nijedan od traženih dokumenata.
U odnosu na prethodni ciklus istraživanja, 24% lokalnih jedinica objavilo je veći broj dokumenata, 65% ih je objavilo jednaki broj, ali 11% ih je objavilo manji broj dokumenata.
Najveći napredak ostvarili Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan
Čistu peticu za transparentnost ove je godine od IFJ-a dobilo 109 gradova, sedam više nego lani. Najveći napredak, pak, u odnosu na lani su ostvarili Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan koji su sa prošlogodišnje ocjene 3 ove godine skočili na 5. S trojke na četvorku narasli su Novi Marof, Omiš i Sinj, a s četvorke na peticu čak 14 gradova: Donji Miholjac, Đakovo, Klanjec, Kutjevo, Obrovac, Opuzen, Otočac, Stari Grad, Pag, Sisak, Slatina, Solin, Trilj i Valpovo.
Ocjenu 5 dobili su sljedeći gradovi – Bakar, Beli Manastir, Belišće, Benkovac, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Delnice, Donja Stubica, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Kraljevica, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Kutjevo, Labin, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novalja, Novska, Obrovac, Ogulin, Opatija, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Otočac, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Petrinja, Pleternica, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rovinj, Samobor, Senj, Sisak, Skradin, Slatina, Slavonski Brod, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trilj, Trogir, Umag, Valpovo, Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Vinkovci, Vodice, Vodnjan, Vrbovsko, Vrgorac, Vrlika, Vukovar, Zabok, Zagreb, Zaprešić, Zlatar i Županja.
Ocjena 4 : Biograd na Moru, Čabar, Daruvar, Hvar, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novigrad, Omiš, Rab, Rijeka, Sinj, Slunj, Varaždin, Virovitica, Vis, Vrbovec, Zadar
Proračunska transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Na temelju njih građani se mogu angažirati i pokušati utjecati na efikasnost upravljanja javnim sredstvima, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica te na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Institut za javne financije već godinama analizira proračunsku transparentnost svih županija, gradova i općina. Cilj je utvrditi objavljuju li svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Sama objava dokumenata – izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2021., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022., prijedlog proračuna za 2023., izglasani proračun za 2023. te proračunski vodič za građane za 2023. – ne znači da su jedinice apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i preporuka Ministarstva financija.
Premda se prosječna razina proračunske transparentnosti tijekom godina povećavala, zabrinjava što se u ovom ciklusu bilježi pad transparentnosti u nekim jedinicama te što se veliki broj jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno ne objavljuje niti one dokumente koje su po zakonu obvezne objavljivati, upozoravaju u Institutu.
Od prvog ciklusa do ovog posljednjeg, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina porasla je s 1,8 na 4,6. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve dokumente što najbolje prikazuje objava proračuna za građane – 2015. ga je objavilo samo 1% općina, a 2022. čak 84%