Hrabrost, zdravlje, zimsko kupanje ili ludost…
NEOBIČNO KUPANJE
Pripremio: Marijan Pavletić
Tridesetosmogodišnji Sebastijan Mašić se iskušao u zimskom kupanju. Prvi dan je ušao u podvelebitski hladni i brzi potok po imenu “Suvaja”, koji protječe kroz Brušane nedaleko od Gospića, a drugi dan je ponovio zimsko kupanje sa prijateljom Draganom Jakovljevićem. Sebastijan nam je obrazložio tehnički i zdravstveni dio zimskog kupanja, pa je istakao slijedeće:
“Meni je ovo drugo kupanje u ledenom potoku Suvaja u Brušanima, gdje je vanjska temperatura bila 2 stupnja, a temperatura vode 5 stupnjeva. Najteže mi je bilo nagovoriti sam sebe na ulazak u vodu, jer je neki nagon za preživljavanje govorio da ne ulazim. Ipak, sigurnost mora biti na prvom mjestu, pa ako ste zdravi i ako se odlučite na zimsko kupanje nemojte ići sami!
Još kao mladić čuo sam o zimskom kupanju od lokalnog profesora koji se već godinama kupa u hladnoj vodi po svim vremenskim uvjetima i u svim godišnjim dobima, po njegovoj priči to je jako zdravo. Još tada profesor me upozorio na greške koje ljudi rade prilikom kupanja u hladnoj vodi kao npr. nakon što izađu
iz vode imaju osjećaj da im je toplo, ali u stvari tijelo cijelo vrijeme gubi toplinu i može doći do pothlađivanja ako se odmah ne obriše i obuče suha odjeća da se tijelo utopli. U to vrijeme nisam mogao zamisliti da takvo nešto uradim. Pošto se bavimo funkcionalnim treningom koji podrazumijeva treninge visokog intenziteta mišići često znaju biti upaljeni nakon napornih treninga, prateći vrhunske sportaše u ovom sportu primjetio sam da često rade hladne kupke nakon treninga za što brži oporavak mišića. Nakon istraživanja o utjecaju hladnih kupki na organizam otkrio sam da naglim uronom u hladnu vodu dolazi do podražaja termoreceptora ili receptora za hladnoću u organizmu, do refleksnog izdisaja, a potom do ubrzanog disanja (hiperventilacije). Dolazi do skupljanja krvnih žila na periferiji tijela tj. koži, masnom tkivu, mišićima. Organizam na taj način pokušava sačuvati toplinu svog središta – vitalnih organa. Naglim sužavanjem krvnih žila na periferiji, istiskuje se naglo velika količina krvi i usmjerava prema srcu. Velika količina krvi dolazi u srce koje započinje s ubrzanim radom kako bi krv isporučilo dalje u organizam.
Najopasnija posljedica urona u hladnu vodu je smrt radi dva osnovna razloga: utapanja ili srčanog zastoja. Za zdrave pojedince zimsko kupanje neće biti štetno, ali ga svakako moraju izbjegavati srčani bolesnici, oni s problemima s disanjem, pretile osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, oni s problemima aritmije ili neujednačenim radom srca, stariji ili djeca. Najvažnije, oni koji nisu adaptirani na hladnu vodu !
Ukoliko svladamo rizike, zimsko kupanje ima brojne pozitivne efekte na tijelo. Zimski se kupači u usporedbi s ostalom populacijom osjećaju zdravije, pokretniji su, zadovoljniji, osjećaju se energiziranijim, te prijavljuju manji osjećaj stresa. Zimski kupači koji boluju od reumatskih bolesti ili astme navode poboljšanje simptoma i smanjenje bolova ukoliko su redoviti u aktivnostima (ovo je tek dijelom dokazano).
Zimsko kupanje može osnažiti naš imunološki sustav te zimski kupači navode 40% manje respiratornih infekcija u odnosu na ostalu populaciju.
Nakon ponovnog utopljavanja, dolazi do povrata tople krvi iz srca i središnjih dijelova tijela u ekstremitete što je praćeno osjećajem ugode, snage u tijelu, energiziranosti i euforije. Ledena kupka nakon treninga usporava kataboličke procese (razgradnja) za čak 90 posto.
Hladnoća steže krvne žile i smanjuje metaboličku aktivnost, što pak smanjuje oticanje mišića. Jednom kada tijelo izroni iz vode, tkivo se zagrije, krv brže teče i tako se nusproizvodi stanične razgradnje brže vraćaju u limfni sustav (tijelo ih tako učinkovitije reciklira).
“Ne samo da ledene kupke umiruju upale, nego pomažu isprati štetne metaboličke ostatke iz mišića”, tvrdi David Terry, poznati američki trkač.
Ovom članku prilažemo i dva video zapisa, pa pogledajte kako je Sebastijan izveo zimsko kupanje…
