Svaki kutak Hrvatske ima svoju baštinu, međutim prije više od tri stoljeća započinje priča o coklji koja
ni tada nije bila samo tradicijska obuća, već je krila tajne priče i način života. Danas kada se coklja
najčešće koristi kao kućna papuča, njena je priča i dalje duboko utkana u povijest te čeka da bude
ispričana cijelome svijetu. Priče o coklji odnose se na način života i identitet ljudi iz Gacke doline,
Kutereva i drugih dijelova Like, u kojima se i danas, s koljena na koljeno, prenosi ova tradicionalna
rukotvorina.
Coklja je bila dio svakodnevice, prilagođena potrebama i željama ljudi ovoga kraja. Posebno mjesto
zauzimaju bijele lešćarske coklje, nazvane prema Ličkom Lešću kraj Otočca, čije je umijeće izrade
prepoznato kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske i upisano u Registar kulturnih
dobara 2012. godine. Posebno su poznate i Kuterevske, koje se podšivaju gumom. Coklje se izrađuju
pletenjem na pet igala, a znanje i vještine njezine izrade danas vješto njeguje tek nekolicina žena.
Stoga će Grad Otočac i Turistička zajednica Grada Otočca u 2027. godini dodatno usmjeriti svoje
aktivnosti upravo na očuvanje, promociju i nacionalno prepoznavanje coklje koja priča priče o načinu
života, radu, vještinama i kreativnosti ljudi koji stoljećima žive na području Gacke.
„Želja nam je pozicionirati coklju ne samo zbog tradicije, već zbog ljudi i opstanka načina izrade
coklje. Zato smo u TZ Grada Otočca odlučili započeti proces za koji smo svjesni da će trebati vrijeme, a
s ciljem da coklja, kao jedinstven višestoljetni proizvod ovog kraja, bude prepoznatljiv u Hrvatskoj i
izvan nje, a izrađivanje coklje ne postane dio prošlosti“ izjavila je direktorica Turističke zajednice
Grada Otočca – Viktorija Rogić.
The Coklje Fest – tradicija koja živi
Pozicioniranje coklje provodit će se i kroz razvoj manifestacije „The Coklje Fest“. Prije sedam godina,
na inicijativu nekolicine pojedinaca, započelo se s provođenjem „The Coklje festa“ manifestacije koja
coklju predstavlja kao vrijedan dio lokalne baštine i povezuje tradiciju sa suvremenim kulturnim i
turističkim sadržajima. Turistička zajednica Grada Otočca, koja je nastavila s provođenjem „The Coklje
festa“ u 2027. godini planira dodatno razvijati manifestaciju, povećati njezinu prepoznatljivost i
proširiti doseg te potaknuti lokalnu zajednicu na dodatno iskorištavanje coklje kao baštine ovog kraja.
Osim kroz manifestaciju, pozicioniranje coklje provodit će se i kroz jačanje ostalih stručnih inicijativa
te kroz promociju nematerijalne kulturne baštine, kako bi coklja kao nacionalna baština postala
prepoznatljiv simbol Otočca i Gacke. Zato nam je drago da je gradonačelnik grada Otočca, Goran
Bukovac, prepoznao ovu inicijativu te izjavio:
„Coklja nije samo komad obuće i toplo sjećanje na naše stare, već autentični simbol Gacke i Like te
zaštićeno nematerijalno kulturno dobro koje zaslužuje biti poveznicama s modernim posjetiteljima.
Kroz brendiranje coklje ne čuvamo samo našu bogatu povijest i lokalni identitet, već otvaramo i nove
kreativne prilike za naše obrtnike, udruge i cjelokupni turizam. Pozivam sve da se aktivno uključe u
nadolazeće projekte, jer samo zajedničkim snagama možemo pokazati svijetu koliko je Otočac
ponosan na svoju baštinu i spreman predstaviti je u punom sjaju“ .
Iz Turističke zajednice se nadaju da će građani kao i članovi gradskog vijeća prepoznati važnost ovog
projekta te biti ponosni na činjenicu da coklja bude jedan od identiteta ovoga kraja.
Očuvanje baštine kao prioritet 2027. godine
Znamo da baštinu nije dovoljno samo čuvati u sjećanjima – potrebno ju je njegovati, štititi, prenositi i
aktivno uključivati u život zajednice. Upravo će to biti jedan od važnih fokusa aktivnosti u 2027.
godini. Vizija je da coklja postane svojevrsni identitet Otočca – prepoznatljiv simbol koji će povezivati
kulturnu baštinu, lokalnu zajednicu i održivi turizam. Ostvarenje te vizije zahtijeva suradnju lokalnih
proizvođača i čuvara tradicije, udruga, kulturnih ustanova, stručnjaka i turističkog sektora. Posebno je
važno osigurati da se znanje o izradi coklji ne izgubi, nego da nastavi živjeti kroz radionice, edukacije,
kulturne programe i nove načine predstavljanja baštine.
Jer baština živi onoliko koliko je zajednica njeguje, prenosi i prepoznaje kao vlastitu vrijednost. A
coklja je upravo takva priča: priča o Gackoj, njezinim ljudima i tradiciji koja zaslužuje nastaviti živjeti.
