Usporedni razgovor sa ličkim olimpijcima:

 

                                    SRETNO U BRAZILU !

Pripremio: Josip Šimunić

       Nakon Mateje Matošević vizu za Brazil izborio je hrvač Božo Starčević, čiji sportski rezultati nisu ostali nezapaženi pa je posebnom odlukom uvršten na popis putnika u Brazil. U pararelnom razgovoru sa ličkim olimpijcima saznali smo za njihove sportske planove. Nama ostaju da im „držimo palčeve“, i navijamo ,a za sada u ime čitatelja LIČKOG PUTA želimo puno sreće i odlične sportske rezultate, kako ne bi bilo povreda, te da se ostvari lički san na ponos njihovih hrvatskih, ličkih i pazariških predaka. Odlukom Saveza športova Ličko-senjske županije Božo Starčević je proglašen za najboljeg sportaša Ličko-senjske županije u 2013.godini, koju su pojedinci osporavali, ali sada vjerujem da će sada čitava županija disati kao jedna duša i tijela, te navijati za Božu Starčevića i Mateju Matošević, kojoj je također prije nekoliko godina Savez športova Ličko-senjske županije dodijelio posebno priznanje jer je predstavljala Ličko-senjsku županiju na Sportskim igrama mladih u Splitu, u kojim na našu veliku žalost mladi iz naše županije više ne sudjeluju !  Našim olimpijcima postavili smo ista pitanja pa evo i njihovih odgovora:

LIČKI PUT:  Niste rođeni i odrasli u Lici? Tko je od Vaših roditelja porijeklom ili rođenjem iz Like, tj. iz kojeg mjesta potječe Vaše porijeklo ?

MATEA MATOŠEVIĆ:    

Rođena sam u Zagrebu,a moja majka je rođena i stanovala u Kalinovači, dok je u Donjem Pazarištu pohađala osnovnu školu.

BOŽO STARČEVIĆ:

Oba roditelja su rođena u Pazarištima, mama i tata, točnije u Otešu. Smatram se Ličaninom, iako ja nisam rođen u Lici.

 

LIČKI PUT: Zbog čega ste izabrali baš ovaj sport, s kojim ste ostvarili plasman na Olimpijske igre?

BOŽO STARČEVIĆ: Stariji brat Nikola je trenirao hrvanje i ja sam jednog dana došao gledati njegov  trening. Nakon sedam dana i ja sam počeo trenirati, te mi se ovaj sport dopao! Izuzetno mi je drago što sam izabrao baš  hrvanje u kojem sam osvojio nekoliko izuzetnih rezultata.

MATEA MATOŠEVIĆ: Atletikom se bavim 10 godina i do prošle godine sam trčala srednje i duge pruge, što znači discipline od 1500 metara do polumaratona (21,1 km).No, trener je oduvijek govorio da sam rođena maratonka i vidio me u maratonu. Kada su izašle norme za Olimpijske igre u svibnju prošle godine, trener je vjerovao kako je norma dohvatljiva i tako smo se počeli pripremati za maraton.

 

LIČKI PUT: Uz vrhunski sport, čime se bavite u poslovnom smislu ?

MATEA MATOŠEVIĆ: U siječnju ove godine sam diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, pa se poslije Olimpijskih igara planiram negdje zaposliti.

BOŽO STARČEVIĆ: Završio sam kineziologiju, smjer hrvanje, pa se uz natjecanje bavim poslom trenera. Također sa starijim bratom  imam teretanu.

 

LIČKI PUT: Što očekujete od Olimpijskih igara i kakve rezultate možemo očekivati ?

BOŽO STARČEVIĆ: Od Olimpijskih igara očekujem osvajanje medalje,ali treba se poklopiti puno stvari. Završni dio priprema ću obaviti u Gospiću. Nadam se da ću se dobro pripremiti i ostvariti cilj osvajanja olimpijske medalje!

MATEA MATOŠEVIĆ: Očekujem jedno veliko iskustvo i vrlo jaku utrku. Velika je konkurencija i uvjeti neće biti idealni. Vlaga je dosta velika, ali na sve sam spremna i nadam se svom osobnom rekordu.

LIČKI PUT: Lika će sigurno biti uz Vas i strepiti za što bolji uspjeh ?  Mogu li Lika i Pazarište poslije Josipa Čorka iz Smiljana i Sandre Šarić iz Senja dobiti olimpijca sa medaljom ?

MATEA MATOŠEVIĆ: Teško je govoriti o medaljama. Moj fokus je izvući svoj maksimum, te istrčati najbolje što mogu.

BOŽO STARČEVIĆ: Lika zaslužuje olimpijskog pobjednika!  Ima mnogo sportaša u Lici,i genetski je ovo područje predodređeno za vrhunske sportske rezultate. Ne samo ja, nego bi puno više ličkih sportaša trebalo biti na vrhunskim sportskim natjecanjima. Zbog čega to nije tako, i gdje se griješi, stvarno ne znam odgovor. Jedno vrijeme smo imali vrhunski rad u hrvačkom klubu „Gospić“, gdje se odlično radilo, a onda se prestalo s takvim radom. Zašto je to tako, ja mislim da bi se netko pozabaviti ovom problematikom!

LIČKI PUT: Gdje najčešće odlazite kad dođete u Liku i koliko je to često? Imate li rodbine u Lici?

BOŽO STARČEVIĆ: Dolazim dva-tri puta godišnje. Najčešće u Pazarište i tu je aktualno druženje s prijateljima. Rodbine imam puno, a tu je tetka Lucija Kovačević i ujak Ivan Župan iz Oteša, čija je obitelj također sportska.

MATEA MATOŠEVIĆ: Svake godine dolazim u Kalinovaču i Gospić kod svoje rodbine. Poslije Brazila sigurno dolazim bar na par dana.

 

SRETNO, OLIMPIJCI !!