Autori: Gojko Majetić-Goran Bukovac
Prvi počeci o pokretanju inicijative za osnivanje organizranog planinarskog djelovanja u Otočcu sežu u daleku 1883. godinu kada je imenovan prvi povjerenik Antun Zelenika. Međutim, brojne okolnosti koje su karakteriziralo razdoblje u i oko I. svjetkog rata i poraća suštinski su utjecale na organiziranu planinarsku aktivnost.
- kolovoza 1927. godine, pticajem Radivoja Simonovića i Bude Budisavljevića, osnovan je inicijativni odbor za osivanje planinarskog društva, koje je tek 1. lipnja 1930. godine osnovano kao Podružnica Hrvatskog planinarskog društva. Društvo nosi naziv Mali Rainac u Otočcu.
Podružnice je u ožujku 1940. godine zbog ograničenih mogućnosti rada i ratom izazvanih okolnosti likvidirana od strane središnjice Hrvatskog planinarskog društva i Banske vlasti.
Inicajativom planinrskih entuziasta, uz potporu akatualnih obnašatelja dužnosti u gradu Otočcu 32 osnivača 21. rujna 1970. godine osnivaju Planinarsko društvo „Gromovača“ Otočac.
Članovi društva svesrdno su promicali planinarstvo i pripadnost planinarskom društvu kao temeljnoj organizaciji sveukupne planinarske obitelji. Na tom putu, nekoliko tisuća članova društva koji su bili ili jesu članovi, tijekom 50 godina, učestvovalo je u trajnom trasiranju „planinarske staze“ Planinarskog društva „Gromovača“ Otočac.
Na tom putu vrijedno je istaknuti slijedeće aktivnosti i postignuća:
- snažno povezivanje s Planinarskim savezom Hrvatske a osobito s planinarskim društvima: Željezničar i Visočica iz Gospića, Paklenica Zadar, Mosor Split sa kojima je inicijator i utemeljitelj planinarskih susreta Like i Dalmacije. (Mosor, Baške Oštarije, Zavižan, Jablanac),
- organizacija i provedba brojnih edukativnih predavanja i tečajeva iz područja prve pomoći u planinama, upotreba seruma antiviperinum, orijentacijskih natjecanja, upotreba planinarske i alpinističke opreme. Posebno treba istaknuti veliki doprinos dr. Ante Rukavine iz Gospića, dr Milana Diklića – Gine, Dane i Miloša Korice te certificiranih Planinarskih vodiča članova Gromovaće Otočac,
- organizacija 1. tečaja planinarskih vodiča Like „Lipovlje 85“ od 11.do 16.11.1986. godine Planinarskog saveza Hrvatske,
- sudjelovanje na sletovima planinara: na Plataku, Kleku, Romanji i Fruškoj Gori te osvajanje planinarskih transverzala: Velebit, Paklenica, Vis, Sutjeska, Šumadija i Slovenska transferzala,
- učestvovanje članova u Školi planinarskih vodiča PSH „Vršič 1987.“,
- učestvovanje u akciji 100 žena na Mosor, Žene u planini „Učka“, Žene na Hakliću. akcijama PD Kamelnjak Rijeka, Svete gore Slovenije (s PD Ploštar i Zanatlija Zagreb), Logorovanje „Štirovača 85“ i brojne druge,
- susreti planinrskih društava PD Rašoca, Mozirje, Pobeda Beograd, Kozuf Gevgelija, Kamenjak Rijeka i dr,
- osvajanje vrhova: Triglav o Olimp,
- potpora alpinistima uspona na Akonkagvu,
- organizacija izleta za 300 građana grada Otočca, Vrhovina i Brinja na Velebit,
- izvanredna suradnja s Radioamaterskim društvom Otočac, DVD Otočac i LU Otočac
- brojni društveni izleti od Mosora do Učke, Gorskog Kotara i Japetičkog gorja.
Posebno valja istaći da je Društvo uspjelo, zahvaljujući upornosti Ante Plavčića – Plavca dobilo na korištenje i adaptiralo Carevu Kuću na Velebitu, a upornošću Gorana Bukovca na 10-o godišnje korištenje s mogučnošču prvokupa. Ovaj kapitalni objekt uzdanica je drštvene aktivnosti.
U recentnom razdoblju planinarsko društvo Gromovača svoje djelovanje usmjerilo je prema svojemu članstvu organizirajući Opću planinarsku školu koju je prošlo 30 članova društva. Time je postavljen temelj za kvalitetno i sigurno planinarenje te daljnje specijalističko školovanje. Unazad nekoliko godina u društvu djeluje 130 planinara godišnje od toga 50 aktivnih, 8 planinarskih vodiča koji su ujedno i članovi Stanice planinarskih vodiča Lika te 10 markacista koji djeluju u markacističkoj sekciji društva.
Kako bi ojačali timski duh članovi društva svakog ponedjeljka održavaju članske sastanke i druženja kroz cijelu godinu te uvijek koriste priliku za zajednička druženja.
Unazad tri godine članovi društva sudjelovali su ili organizirali preko stotinu izleta, pohoda i drugih aktivnosti. Najznačniji planinarski izleti bili su posjet nacionalnom parku Theth na sjeveru Albanije i uspon na najviši vrh Dinarida Maja Jezerce 2694 m, uspon na najviši vrh Olimpa Mytikas 2917 m i uspon na Triglav 2864 m u Julijskim Alpama u Sloveniji. Organizirani su izleti po južnim i sjevernim hrvatskim otocima koji su iznenadili svojom ljepotom i nerijetko teškim terenima i putovima. Članovi su se rado odazivali i sudjelovali na tradicionalnim pohodima u organizaciji prijateljskih ličkih planinarskih društava. Najveći broj izleta ostvarivao se na Velebitu jer je za većinu Gromovčana nepoznata naša je najveća i najznačajnija planina. No obilaze se i druge hrvatske planine Klek, Učka, Ćićarija, Papuk, Samoborsko gorje, Ličko sredogorje, dalmatinske planine, Dinara itd.
Osim osnovne planinarske djelatnosti organizirane su i izložbe fotografija (na Poklonu i Otočcu) članova, predavanja Srećka Vukova o Via Adriatci, glavnog tajnika HPS-a Alana Čaplara koji je nekoliko puta posjetio Otočac, radne akcije na Carevoj kući na Begovači, izmjena pokrova na Rossijevom skloništu kojim od 2019. društvo brine i održava, pomoć u organizaciji i domaćinstvo komisiji za planinarske putove u održavanju tečaja za markaciste za područje Like, domaćinstvo komisiji vodičke službe tečaj za vodiče instruktore Stanice planinarskih vodiča, sudjelovanje u radu Zbora SPV-a, koordinacija i razvoj civilnog društva Otočca, sudjelovanje u projektu Lika destination, sudjelovanje u projektu Sigurne šume srednjeg Velebita (markiranje i uređivanje planinarskih putova na Visibabu i Butinovaču), markiranje staza u okolici Otočca, markiranje putova na Krajačev i Begovački kuk, rad sa mladima po školama, organizacija planinarskih pohoda na Velebitu i Otočcu i dr.
Novonastalom situacijom uzrokovanom pandemijom virusa COVID – 19 aktivnosti društva privremeno su zaustavljene u godini kada društvo obilježava i slavi 50 godina svoga postojanja. Osim planiranih izleta u ovoj godini društvo namjerava povodom obljetnice izdati monografiju Planinarskog društva Gromovača (posla se primio osnivač i doajen Gojko Majetić), održati svečanu skupštinu na Zavižanu, organizirati planinarski pohod i predstavu sukoba dvaju japodskih plemena Ortoplina i Parentina na Pisanom kamenu na Begovači te obići Velebitski planinarski put u mjesecu kolovozu.